Gospa Trsatska

 ...

Najstarije, ako ne i najčudotvornije, Marijino je svetište na Trsatu. Trsat se spominje nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 799. godine, a u posjedu krčkih knezova Frankopana nalazio se do 1529. godine. Čudo o kojemu hrvatska javnost premalo zna, prema pisanim kronikama i usmenoj predaji dogodilo se na trsatskom brdu 10. svibnja 1291. godine kada je na čudesan način iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije. Čudesni događaj Marijine nazočnosti u Hrvatskoj pobudio je ushićenje, ali i nevjericu medu tadašnjim pukom. Marijinu kuću obišao je i tadašnji vlasnik tih posjeda, krčki knez Nikola Frankopan koji je, da se uvjeri u vjerodostojnost Marijinog čuda, poslao izaslanstvo u Palestinu. Nakon što se izaslanstvo vratilo iz Palestine potvrdilo je istinitost čuda, rodna kuća Djevice Marije iz Nazareta istodobno je preko noći nestala i nitko nije znao kako. Nakon tri godine, 10. prosinca 1294., kuća je preko noći čudom nestala s Trsata i preselila se u talijanski gradić Loreto. Čudotvorni događaj jako je impresionirao hrvatski narod te je odmah počeo hodočastiti na trsatsko brdo. Nakon što je Marijina kuća prešla u Loreto, knez Ivan Frankopan dao je na Trsatu sagraditi kapelicu, a njegov sin Martin franjevački samostan s crkvom Blažene Djevice Marije. Zbog žalosti što su izgubili rodnu kuću Djevice Marije, pučanstvu Trsata je papa Urban V. 1367. godine poslao čudotvornu sliku Majke Božje pod imenom Majka milosti, koju je osobno naslikao sveti Evanđelist Luka. Slika je okrunjena 1715. godine pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a bila je to prva slika Blažene Djevice Marije koju je izvan Italije dao okruniti neki papa. Majka milosti ima iznimno značenje u štovanju Djevice Marije, a Sveti Otac već je u petnaestom stoljeću dopustio poseban oprost onim hodočasnicima koji je pohode. 1 danas se slika iznimno cijeni zbog milosti i mnogih čuda koje je Blažena Djevica Marija udijelila svojim štovateljima.

Mnogo svjetskih znanstvenika pokušalo je znanstveno objasniti fenomen dolaska kamene kuće rođenja Blažene Djevice Marije na Trsat, kasnije u Loreto. Prema svim provedenim ispitivanjima, dokazano je daje Marijina kuća u Loretu autentična Marijina kuća iz Nazareta. Činjenica daje nakon gubitka Svete zemlje 1287. godine bilo nužno pokušati skloniti kršćanske vrjednote i svetosti u Europu, rodila se teorija da su križari srušili kuću u Nazaretu, odvezli brodovima građevinski materijal i od njega prvo sagradili kuću na Trsatu, a poslije u Loretu. Međutim, zašto bi križari zidali Marijinu kuću prvo na Trsatu, a ne odmah u Loretu? Osim toga, izgradnja bi trajala tjednima i netko bi uočio graditelje. Nepobitno je da su sva ispitivanja veznog materijala kamene kuće dokazala starost od dva tisućljeća, što u slučaju rušenja i novog zidanja kuće ne bi bilo moguće izvesti jer bi se vezni materijal uništio.

( Prikaz je preuzet iz knjige Mladena Lojkića „Kletva kralja Zvonimira“, Zagreb 2008. Stranice 377. i 378.)

Primjedbe